SLIKE I DOGADJAJI

Ovaj blog je posvecen svim bivsim i sadasnjim gradjanima Banjaluke, onima koji nisu uprljali svoj obraz i koji svakome mogu pogledati u oci. Prilozi i slike su objavljivani bez nekog posebnog reda, pravila i vaznosti, s namjerom da uspostave pokidane ili ostvare nove veza i prijateljstva. Svi oni dobronamjerni kojima je Banjaluka u srcu su dobrodosli da posalju svoje priloge ili komentare.

My Photo
Name:
Location: United States

Tuesday, January 14, 2014

Inspiracija

Da li je početak svake Nove godine "fjakast".  Da li je uzrok toj fjaki visoka tamperatura za ove mjesece, da li je to magla koja je pritisla Bosnu?  A možda i politička situacija koja je u cjelom regionu.  Siromaštvo i beznađe velikog broja ljudi. Najvjerovatnije sve pomalo.

Žičara
Ali Nadin posljednji prilog koji odiše ljepotom druženja starih prijatelja,  sličnih sudbina,  prijašnjeg života, nezaboravnih trenutaka.  Na slikama to tako životno djeluje.  Za mene kao da iznad lebdi neka hemija, koja sigurno dolazi od uspomena na zajedničke trenutke.
To se ne može kupiti, ne može namjestiti, to se samo može doživjeti sa istinskim prijateljima s kojim smo bili u nekom djelu svog prijašnjeg života.
Poslije toga, kad su uslovi i životne situacije promjenile ili mjenjaju ljude, pa se istinska prijateljstva teško ostvaruju.

Kod mene je ovo izazvalo jednu inspiraciju ili temu kojoj je uzrok opet posjeta Tbilisiju.

Žičarom se ide na brdo koje je otprilike kao nas Trebević.  Žičara ima staklene i čiste kabine koje uspinjanjem pružaju sve ljepši i ljepši pregled samog  grada na sve četiri strane svijeta.
A cijena je 1KM u našem novcu po osobi.  Dostupno svakom građaninu.  Prilog ću dokumentovati sa nekoliko slika. Kad se stigne na vrh onda po meni najljepša fascinacija. Ogroman bronzani kip Majke Gruzije.  Nekako moćan,  ponosan,  zaštitnički za sve njene građane.

Ispod je prekrasan botanički vrt
Onda ponovo u našu stvarnost.  Počela izgradnja ogromnog krsta na Zlatištu,  početak RS na samoj granici sa Federacijom na zemlji za koju se nije utvrdilo ni čije je zemljište.  Vidi se iz svih dijelova Sarajeva.  Razlog  je inat i izazivanje netrpeljivosti i mržnje.
U Federaciji to rade sa izgradnjom munara gdje god stignu i tako obilježavaju teritoriju, tek toliko da se zna kome ju tu mjesto.
A meni u mislima slika Majke Armenije.  I zamišljam na vrhu Trebevića takav spomenik ali sa imenom Majka Bosne i Hercegovine . 

Onda se na TV-u pojavi  Dodik, stotinu puta završavajući svoje nastupanje rečenicom "ja ne volim  Bosnu".
Dobro rale Emir Hadzihafizbegović "oni koji ne vole Bosnu , vole samo sebe u Bosni".
A ja dodajem i sve one bosanske Srbe u njoj koji mu to omogućuju.

Pogled sa jedne strane...

s druge...

s treće...

s četvrte.


Pozdrav Saima

Labels: ,

5 Comments:

Anonymous Nataša said...

Dosta sam putovala, puno toga vidjela i upoznala, ali u državama bivšeg SSSR-a nikada nisam bila. Zahvalna sam Saimi što imam priliku upoznavati ih.

Očekujem da će nas Emira upoznati sa svojom novom lokacijom.

Izete, lijepo vas je vidjeti na snijegu. Ove zime nama je to neobično, temperature se kreću od 5-14C, izmjenjuje se sunce s maglom, cjetaju maslačci i ivančice, na mom balkonu cvjetaju maćuhice, vjerojatno ima i visibaba i jaglaca na Medvednici. Dan se osjetno produžio.
Bez obzira na ovo toplo vrijeme, ne osjećam miris proljeća u zraku.

Pozdrav svima, Nataša

Wednesday, 15 January, 2014  
Anonymous Anonymous said...

Upravo je Nataša sve rekla o divnim Saiminim putovanjma i impresijama.Ali i Nataša puno putuje i svojim slikama upoznaje nas sa nepoznatim krajevima.U četvrtak je bio divan sunčan dan pa smo se družile u centru Zagreba(Jasenka Pasarić.Ivana Vujić,Nataša i ja) i Nataša nam je bila pravi turistički vodić.Pričala nam je u nastanku najljepših građevina na Trgu bana Jelačića,koje oduševljavaju turiste svojom ljepotom. Vodila nas je i na Gornji grad,gdje su također stare građevine.U mnogima od njih su razne galerije i muzeji,Zgrada Hrvatske vlade i Sabor.Volila bi da nam Nataše malo piše o tim prelijepim zgradama i njihovom nastanku uz slike(u ćemu se pokazala kao pravi majstor).Hvala joj na tome.Niskana

Friday, 17 January, 2014  
Anonymous Nada said...

Draga Enisa
Bilo bi dobro posavjetovati kolegicu, ako se odluci na taj potez koji iziskuje dosta truda, da prethodno zatrazi Milanovo odobrenje, jer bi joj se moglo dogoditi isto sto i meni prije par godina s tekstom " Dzamija ". Hahahaaaa.
Prije nego ispricam tu pricu moram objasniti svoj odnos s blogom. U ono, po meni naj bolje vrijeme ( 2009, 2010.g )blog je za mene u prvom redu bio mjesto druzenja. Zato sam puno vise paznje posvecivala svojim komentarima nego postovima koje sam pisala. Bilo je puno boljih autora od mene, pa nisam htjela, a objektivno, nisam bila ni sposobna natjecati se s njima. Moj pristup je bio " ono sto stane u pola sata tipkanja po tastaturi, pa ako prodje, prodje ". Puno vise vremena sam trosila na odabir fotki i skeniranje. Jedina dva teksta ( nikad zavrsena planirana triologija )kojima sam pristupila sa sa osobitom paznjom su oni o Ciganki Mizi. Ispalo je bljutavo sentimentalno, ali mi je naprosto bilo potrebno da sacuvam sliku te zene, jedne od naj ljepsih veduta iz mog djetinjstva.
Nastavlja se...
Nada

Saturday, 18 January, 2014  
Anonymous Nada said...

Once upon a time, nasavsi se po tko zna koji put kraj Rotonde, meni uvijek inspirativne gradjevine koje je kroz povijest uspijevala skidati " ukrase " ( kralj, munare, zvijezda ) i opstati u onome sto joj je namjena, HDLU ( Hrvatsko drustvo likovnih umjetnika ). " Uozbilji se ", kazem sebi, i napisi nesto kol'ko, to'lko da valja. Vodile su me rijeci genijalnog i lukavog seljacine I. Mestrovica,idejnog autora, izgovorene prilikom otvaranja objekta:
" Meni su bili povjerili da napravim jedan spomenik. Nisam 'tija napravit niko kljuse s gizdavim ja'ačom. Zamislja sam da napravim kucu koja će biti i dom umjetnika. To je prihvaćeno, i kako možete vidit, kuća je uziđana. Nima vajde svađati se kakva ce tabla biti i sta ce na tabli pisat. Pa ništa nije vično. Tabla se može minjat. I slova na njoj. Kuća ce uvik ostat. Izložba " Pola vika 'rvacke umjetnosti " će biti, pa ko oće - izložit će, ko neće, neće biti grijota. Svi će bit pozvani ".
Nastavlja se...
Nada

Saturday, 18 January, 2014  
Anonymous Nada said...

Kakve sjajne recenice. Em se svaki put od srca nasmijem zbog jezika kojim su izgovorene. Em me odusevljava lukavost koju Mestrovic i ne pokusava sakriti. Em govori o promjenljivosti, stalnoj na ovom prostoru.
I potrudila sam se. Napisala sam post kojim sam napokon bila zadovoljna.
Ali corak, nije proslo. Kad sad mislim o tome, mozda je i bolje, jer bi mi se moglo desiti da " postanem " NDH, kao sto sam " postala " HDZ u onom heretikovom komentaru na " U ime Evrope ".
Bay the Way, te " Evrope " nema na internetu. Ne znam koga je Bog ( citaj; provajder ) kaznio, mene ili heretika.
Vjerovali ili ne, ali sve sam ovo napisala sa smijeskom na licu. Meni je to samo jedna simpaticna epizoda u mom " suzivotu " sa blogom.
Ipak, neka se Natasa raspita, da se ne trudi za badava.
Lijepi pozdrav svima.
Nada

Saturday, 18 January, 2014  

Post a Comment

<< Home