BOY's...
Odavno se spremam da napisem ponesto o mjestu u kojem zivimo
ali mi nesto ‘ne ide od ruke’. Danas sam ipak uspjela nesto skuckati i
napraviti nekoliko fotografija o radnji u kojoj se snabdjevamo svjezim vocem i
povrcem.
BOY’s je radnja koja lici na nasu pijacu u ljetnim mjesecima. Valjda je zato tako volimo. Ovdje takve
prodavnice zovu farmers market. Iako mnoge prodavnice, ukljucujuci i one
najvece imaju odlican izbor robe, nijedna druga se ne moze mjeriti sa
kvalitetom, cijenom i posebno sa velikim izborom.
Voce , povrce, kruh i tjestenine, sirevi i svi drugi
mlijecni proizvodi, meso, riba i kuhana jela. Organic i obicni. Plus pekmezi,
kolaci, kafa, cajevi, vina… Roba uvjek
svjeza a izbor ogroman. Cijene povoljne. Sve zaista super. Ne moze se reci sta
bolje izgleda. Tu sam prvi put vidjela nase sljive, svjeze kao da su tek ubrane.Svjeze
smokve kao one sto sam jela kod
prijatelja na Pagu. Svaki put ‘upoznamo’ i neku novu vocku. A tek cosak u kojem se prodaje svjeze skuhana
hrana. Mirise i izgleda tako primamljivo. Otvara apetit i onima sto su tek
ustali od stola.
Kad smo prvi put otisli tamo bilo je vec poodmaklo jutro,
vjerovatno iza deset. Na parkingu je bila velika guzva, a kada smo usli unutra,
mogli smo se kretati samo prateci ostale koji su usli prije nas. Bili smo odusevljeni
izborom i kvalitetom ali smo jedva cekali da zavrsimo kupovinu. Pravi haos. Kupci,
kolica, trgovci sto su dodavali i slagali robu na tezge, drugi sto su cistili
hrpe povrca i voca , oni sto kupuju svjezu hranu, drugi s kutijama od stiropora
za kuhanu hranu, frka I krkljanac.
Vecina musterija su stari ljudi, a pod stari se ovdje
podrazumjevaju da imaju barem 85
godina. Oni idu svojim zamisljenim putem najcesce i ne primjecujuci da su za
nekog zapeli, da su nekog udarili ili da su svojim kolicima sprijecili dalji
prolazak ostalima. Svi odreda vole
zastati , popricati, najcesce pokazujuci na nesto na tezgama. Ponekad se
zborave pa ih se mora opominjati da nastave put kako bi I drugi mogli odraditi
svoju kupovinu. Zene su vecinom uredjene kao da su se spremile za izlazak,
muskarci nestrpljivi. One – nasminkane, sa frizurama, sa bljestavim nakitom.
Oni, kao i obicno – majica i kratke hlace. Poneka mlada osamedesetogodisnja
dama sa tetovazom . Valja biti u trendu. Cesto se i flertuje, godine nikad
nisu bile vazne za novu ljubav... Mladje kupce ne spominjem jer oni brzo nadju
put do izlaza i nestaju za svojim poslom.
Vrijedi doci u BOY’s zbog zaista odlicnog izbora robe , ali se mora
prvo naoruzati strpljenjem, zatim
pomuciti na parkingu uz sve mjere opreza (devedesetogodisnjaci i voze) a potom se malo
gurati u prolazu izmedju gondola.. za
sve je ipak nagrada zaista odlican kvalitet . Vrijedi doci u BOY’s i zbog
‘pozorista na pijaci’, naravno ako se ima malo vremena i volje za posmatranje.
A meni toga ne nedostaje.
Danas sam napravila nekoliko fotosa za ilustraciju, nazalost nisu bas najbolje ali ce moci
posluziti za ilustraciju.
Emira
Obicno sam u ovo vrijeme pisala kako se priroda budi, kardinali pocinju svoju pjesmu, djetlici kuckaju po drvecu. Ovaj put nema nista, sve zivo spava zimski san .
Komentar sa
sjevera
Poslije citanja
Emirinog priloga mogu poslati jedan sjeverni komentar, dok mnogi ovdasnji seniori uzivaju u njenom
komsiluku. Zima koju ce pamtiti cijela generacija nikako ne prestaje. Ja sam
poznati ljubitelj zimskih radosti, ali moram reci da je previse. Decembarski
snijeg je jos uvijek na tlu. Tu su i svi ostali slojevi sad uveliko sive boje. Najveci dio zime je bilo toliko hladno da se
nije moglo izaci na sankanje ili skijanje. Za proslu nedelju smo planirali
tradicionalni odlazak u sumu i Sugar shack. Morali smo otkazati. Bilo je
previse hladno.
Sutra se ponovo
ocekuje snjezna mecava. Zamisljam pijacu o kojoj Emira pise. Mirisno voce,
razni sirevi i puno ljudi, kojih nema na slikama. Predpostavljam da je fotograf htio malo mira
da sve lijepo uslika.
Obicno sam u ovo vrijeme pisala kako se priroda budi, kardinali pocinju svoju pjesmu, djetlici kuckaju po drvecu. Ovaj put nema nista, sve zivo spava zimski san .
Saljem vam ovu sliku kardinala umotanog u
topli sal. Neka, neka doci ce maj.
Pozdra svima od
Dubravke
Labels: emira
2 Comments:
Dobro dosli u klub. Vice i ja vec odavno po gradovima samo obilazimo pijace i u sopinge i odjeće sa hranom. Garderobe, cipele dzidze i midze vec odavno su u zadnjem planu.
Zdrava hrana, frisko kuhani obroci i malo a dobro u casici je odavno odnijelo primat nad svim ostalim.
Dobro sam povećala slike i lutala malo sa vama po ovim svim standovima i djakonijama.
Drago mi je da ste znali biti " Kovaci svoje srece" i jos mnogo ranije sve osmisliti i ostvariti da danas živite u ovom dijelu svijeta.
Uzivajte, radujte se i docekujte djecu i unucad na mjestima o kojima
Ljudi cjelog svijeta rado sanjaju.
Mislila sam se ranije javiti ali vrijeme leti u drustvu sa sinom , snahom i unukom iz Holandije.
Pozdrav Saima
Volim živost supermarketa, još više tržnica, šarenilo boja, a najviše me oduševljava raznolikost povrća, voća i mliječnih proizvoda. Rijetki su oni, koji ne vole švrljati po tržnicama, susrećem i mnoge turiste, naročito Japance. Nažalost, sada od gomile izloženih artikala, ne konzumiram ni 1%. Neke ne volim, mnoge svrstavam u nezdravu hranu, a neke su mi i nedostupne.
Lijep prilog.
Post a Comment
<< Home