Uz 8. mart - da se ne zaboravi!

Lijepa žena, knjižnica i kraj civilizacije

HYPATIA, oko 370. - 415. AD, slika - Gasparo 1908.

Lijepa žena je Hipatija, prva velika znanstvenica koja je ostavila traga u povijesti.
Knjižnica je Aleksandrijska, ona koju su kršćani spalili 391. godine.
Civilizacija je Rimsko carstvo, čijim se padom gasi antička tradicija i počinje tisućljetno mračno doba.

Ne mogu se, niti smiju zaboraviti povijesne činjenice, koje bi mnogi rado zaboravili:

- uništena je najveća biblioteka staroga svijeta, razbijeni kipovi poganskih
  božanstava,

- na nezamislivo okrutan način ubijena je Hipatija, mrska novoj religiji, zato što je
  žena, znanstvenica - predstavnica razuma i ateistica,

- pobijeni su nebrojeni pogani i Židovi.

Sve u ime nove religije, novoga boga, "boga koji voli i milosrdan je".

Krajem 4. stoljeća nove ere "religija u usponu" pokazuje lice koje je sačuvala do današnjih dana:

- želju za dominacijom - u ono je doba kršćanski biskup Ćiril prisilio svjetovnu vlast Aleksandrije na javno krštenje i klečanje pred Biblijom; danas tajnik Komisije Justitia et Pax, koju vode biskupi Katoličke crkve, Gordan Črpić tvrdi "ako je 80% katolika u društvu, onda bi 80 % zastupnika trebalo biti katolicima, 80 % na javnoj televiziji i u javnim poduzećima";

- netoleranciju - onda kamenovanje Židova, u naše vrijeme splitski dominikanac fra Jozo Ćirko izjavljuje da je sretan zbog krvavih glava te kako bi i sam "bacao kamenje" na gay povorku;

 - nazadnost - onda su se palile knjižnice, Aleksandrijska nije bila jedina, danas vojni biskup Juraj Jezerinac izjavljuje: "Tri najveće tragedije koje su u 20. stoljeću zadesile čovječanstvo su Marx, Freud i Darwin";

- licemjerje - u ono je doba biskup Ćiril govorio o ljubavi i milosrđu, dok je istovremeno pozivao na linč, širio glasine da je Hipatija vještica koja baca sotonističke čini na žitelje grada; bio je to početak lova na vještice - koliko je žena stradalo kroz povijest?; u današnje doba Katolička crkva u Brazilu zbog pobačaja izopćuje dvanaestogodišnju djevojčicu koju je silovao očuh, izopćuje i liječnike koji su joj spasili život, ali ne izopćuje očuha. Naš ugledni teolog Adalbert Rebić to opravdava riječima "Božji su zakoni iznad ljudskih".

Hipatija iz Aleksandrije, kći Theona, slavnog filozofa i matematičara, bila je prva poznata žena matematičarka, a podučavala je i filozofiju i astronomiju. Kao kći jedinica, od rane je mladosti pokazala duboko zanimanje za matematiku i filozofiju, pa ju je otac s velikom pozornošću uveo u ova znanja, koja su u ono doba bila rezervirana samo za dječake. Bila je iznimno inteligentna i obrazovana. Theon Alexandricus bio je posljednji knjižničar Aleksandrijske knjižnice u Aleksandrijskom muzeju, središtu intelektualnog i kulturnog života Aleksandrije.

Školovala se u Italiji i Ateni gdje je došla u dodir s Neoplatonističkom školom. Po povratku u domovinu, postala je ravnateljicom platonističke škole u Aleksandriji, gdje je podučavala učenje Platona i Aristotela svim zainteresiranima (poganima, kršćanima i strancima). Njeno govorništvo i produhovljena mudrost, njena mladost i nevjerojatna ljepota počeli su ubrzo privlačiti veliki broj učenika i štovatelja. Ušla je u interne krugove uglednih obitelji Aleksandrije, stekla je naklonost dvojice tada najmoćnijih ljudi: Oresta, prefekta Aleksandrijskog i Sinesija, biskupa iz Kirene.

Njezina pisana djela nestala su u požaru Aleksandrijske knjižnice, pretpostavlja se da je pisala o matematici, astronomiji i filozofiji, uključujući i spise o kretanju planeta, teoriji o brojevima i kupastim tijelima. Iz ono malo preživjelih povijesnih podataka o njoj, da se naslutiti da je izumila astrolab, mesingani hidrometar i hidroskop u suradnji sa Sinesiusom iz Grčke, koji je bio njen učenik, a kasnije i kolega.

Umjesto ženske odjeće Hipatija je radije nosila odjeću znanstvenika. Kretala se slobodno, vozeći vlastitu kočiju, pa je i time kršila tadašnje norme javnog ponašanja nametnutog ženama. Svojim ponašanjem, razmišljanjem, djelima i načinom života vršila je znatan utjecaj u gradu.

Uživala je potporu čelnika zajednice sve do izbora Ćirila za aleksandrijskog biskupa, 412 godine. Ćiril se u svom usponu do moći proslavio terorom prema  Židovima. Iako su Židovi bili dobrodošli u Aleksandriji još od osnutka grada, pokrenuo je svjetinu na ustanak i napao sinagoge. Nenaoružani i nepripremljeni, Židovi nisu pružali otpor. Njihovi hramovi su opljačkani i sravnjeni sa zemljom, a oni protjerani iz grada. U jednom zapisu o Hipatiji spominje se da je Ćiril, nakon što je vidio kako joj mase kliču, naredio njenu smrt. Vjerojatno joj je zamjerao više stvari: zastupala je heretička učenja, uključujući eksperimentalnu znanost i poganske religije. Bila je i suradnica Oresta koji je poput nje bio poganin, a time kao guverner Aleksandrije protivnik novog kršćanskog biskupa Ćirila, koji je kasnije proglašen svecem. Orest je Ćirilu zamjerio progon Židova i zbog toga bio ubijen od strane kršćanskih redovnika. Za Ćirila i kršćansko svećeništvo najgora od svega bila je činjenica da je Hipatija žena, učena, slobodnomisleća žena. Ćirilovo propovjedanje protiv Hipatije dovelo je do napada na nju od strane fanatičnih kršćanskih redovnika. Skupina redovnika, predvođena kolovođom Petrom Lektorom, okupila se tijekom uskrsnog Velikog posta 415. godine pred Muzejem gdje je Hipatija upravo završavala predavanje. Na izlazu iz Muzeja dočekala ju je horda bijesnih kršćana, odvukla u crkvu, skinula do gola i okrutno ubila sastrugavši joj školjkama kožu i meso do kostiju, i potom raskomadano tijelo spalila.

Hipatiju je pokušao spasiti Sinesius, biskup iz Kirene, njezin bivši učenik, pretpostavljajući što joj se može dogoditi. Ponudio joj je da javno prihvati kršćanstvo, kao što su to učinili i svi tadašnji svjetovni vlastodršci Aleksandrije (kao što sadašnji političari javno iskazuju odanost Crkvi kad od toga imaju koristi). Hipatija je odbila, riječima: "Ti ne smiješ preispitivati svoja uvjerenja. Ja moram." To je ključna rečenica koja pokazuje zašto su religija i znanost nespojivi.

Vjernik ne smije sumnjati, znanstvenik mora.

Religija je uvjeravanje ljudi u vječnu i nepromjenjivu istinu, koju je povlaštenima prišapnulo nadnaravno biće.

Znanost ne priznaje nadnaravno, znanost je traganje za razumijevanjem svijeta pri čemu se sve tvrdnje, bez iznimke, moraju neprekidno preispitivati i korigirati. Razlika nije samo u idejama. Razlika je u pristupu, u metodi.

Zato je nepremostiva.

Koliko smo se odmaknuli od onog vremena? Još uvijek se ratuje, ubija, vrše etnička čišćenja, masakrira, siluje, uništava, pljačka, pali,…

Na Rafaelovoj čuvenoj slici Atenska škola iz 1511.g, naslikana je Hipatija u bijeloj togi, lijevo u prvom planu. U centru slike su Platon i Aristotel, uokolo drugi znanstvenici. To je najstarija slika s njenim likom. Ne postoji ni skica, ni slika njenog pravog lica, samo zapisi o njenoj iznimnoj ljepoti.

Iz nekoliko izvora priredila:

Nataša