Ovaj blog je posvecen svim bivsim i sadasnjim gradjanima Banjaluke, onima koji nisu uprljali svoj obraz i koji svakome mogu pogledati u oci. Prilozi i slike su objavljivani bez nekog posebnog reda, pravila i vaznosti, s namjerom da uspostave pokidane ili ostvare nove veza i prijateljstva. Svi oni dobronamjerni kojima je Banjaluka u srcu su dobrodosli da posalju svoje priloge ili komentare.
Jos kao veoma mlad sam isao na Borceve utakmice (cak se sjecam vremena kada je Tomo Knez igrao za Borac), prozivljavao sve njegove uspone i padove kao vecina nas, radovao se pobjedama, ulasku u Prvu ligu, osvajanju Kupa Marsala Tita. Dzevad Kreso je bio dio tog kluba, kao i vecina drugih odlicnih igraca i velikih boraca (Abid Kovacevic, Husnija Fazlic, Paso Becirbasic, da nabrojim samo neke koji mi prvi padose na um) i vjerojatno bi svoj zivotni vijek posvetio tom istom Borcu, da ga, kao i sve ostale, rat i borba za goli zivot, nije natjerala da ostavi Banjaluku i skrasi se u ‘bijelom svijetu’.
Kreso je danas uspjesan ugostitelj u lijepom, historijskom mjestu Bardstown u drzavi Kentacky, gdje posjeduje lijep i veoma popularni restoran Kreso’s. O restoranu smo imali prilike nesto malo saznati iz Sasinog priloga, a ovaj put sam imao cast da se i sam uvjerim u ono o cemu je Sasa pisao. U zgradi koja je nekada bila kino, sada se nalazi restoran koji, pored manje sale (oko 130 mjesta) koja je svakodnevno otvorena za goste, ima jednu veliku salu u kojoj se odrzavaju posebne svecanosti, kao sto su svadbe, razne proslave i zabave.
0 Comments:
Post a Comment
<< Home