Zagrebački štikleci - II

4. Gornjogradske stube

Kad želimo predstaviti grad u kojem živimo, polazimo od najvažnijih znamenitosti grada; katedrale, kazališta, specifičnosti grada, muzeja, vidikovaca, parkova, izletišta,...

Ovaj put sam se odlučila za nešto manje poznato, manje uočljivo, iako se svakodnevno koristi i baš zato prolazimo pored toga bez da osvjestimo da se radi o povijesnoj, kulturnoj i urbanoj vrijednosti grada.

Radi se o jedinstvenim Gornjogradskim stubama.

Zagrebački Gornji grad nalazi se na povišenom platou, izvanrednoj lokaciji, koja ga je štitila od navala Huna, Tatara i Turaka. Malen, kao što sam već u ranijem prilogu navela, veličine 500 x 350 metara, omeđen zidinama i obrambenim kulama imao je male drvene stube kojima se silazilo u podnožje grada, a prije svega prema skeli na plovnoj Savi.

U drugoj polovici 19.st, gradski su oci odlučili zamijeniti trošne stube novima, kako priliči najvećem i najznačajnijem gradu Banovine.

Sustav javnih stuba grada Zagreba - projekt arhitekte Milana Lenucija, poznatog po «Lenucijevoj zelenoj potkovi» Zagreba, bio je prihvaćen, a nekoliko godina kasnije dobio je i  nagradu na gospodarskoj izložbi.

Najveći urbanist i osnivač te djelatnosti Rupert Melkus realizirao je taj projekt na brojnim gornjogradskim stubama. Radi se o jednostavnom, modularnom, po mjeri čovjeka, lako zamjenjivom, vrlo lijepom i jeftinom projektu, koji sjedinjuje beton, drvo i željezo. Oduševio je Zagrepčane i do dana današnjeg je u upotrebi.

Gornjogradske stube se i danas navode kao primjer jedinstvene urbane opreme grada.

S južne strane grada, nakon što je prošla opasnost turskih navala, srušena su gradska vrata pored kule Lotrščak, te je izvan zidina izgrađena južna promenada – Štrosmajerovo šetalište s kojega se Zakmardijevim stubama spušta na istok u Radićevu ulicu, na zapad u Mesničku, a na jug u Bregovitu ulicu, u kojoj je 1901. puštena u rad uspinjača, godinu dana prije otvaranja prve tramvajske linije.

Zakmardijeve stube – I.Zakmardi, 17.st., pravnik, humanist, osnivač Arhiva

 

Bregovita ulica prije izgradnje uspinjače, danas ul J.E. Tomića, 19.st, književnik

Prema zapadu se na Mesničku ulicu iz Matoševe ulice spuštaju Kapucinske stube, narod ih je zvao i Vještičje štenge. Naziv Kapucinske dobile su jer su bile tik uz Kapucinski samostan, danas je tu Hidrometeorološki zavod. Stube su vodile do zapadne kule s gradskim vratima, koja je srušena, a Mesnička je ulica produžena prema sjeveru, i njome se prilazi Markovom trgu. Stube izlaze u Mesničku pored stare kuće iz 17.st s očuvanim originalnim ganjkom.

Kapucinske stube – 1898.

Kapucinske stube - danas

Malo sjevernije od Kapucinskih stuba iz Matoševe ulice se spuštaju druge stube, kroz Tepečićev klanac, koji je dobio ime po narodnom poslaniku, koji je izgubio život uporno, godinama, nažalost bezuspješno, tražeći da se poštuju stare pravice, da poslanici budu izborni, a ne doživotni i da ne budu samo iz plemićkih obitelji.

Tepečićev klanac

Prema istoku se izlazilo kroz glavna gradska vrata – Kamenita vrata, koja su jedina sačuvana. 

Rušenjem sjevernih vrata grada izgrađena je sjeverna promenda –  Vrazovo šetalište, po pjesniku i Ilircu Stanku Vrazu, a pored Muzeja grada Zagreba, nekad samostana Klarisa, izgrađene su stube kojima se spuštalo na Vrazovo šetalište i Radićevu ulicu. Radićeva ulica bila je najvažnija poslovna ulica izvan grada, u kojoj su se nastanili Nijemci i Grci, gdje su bile trgovine, banke, štamparije, obrti.

Ulaz na Vrazovo šetalište

Pogled na katedralu sa šetališta

Iz Radićeve ulice spuštaju se troje stube, koje su nekad vodile na potok Medveščak, danas Tkalčićevu ulicu i na Kaptol: Mlinske stube, Felbingerove stube i Male stube.

Male stube vode na Kamenita vrata kroz prolaz  u prekrasnoj neorenesansnoj palači nekadašnje Prve hrvatske štedionice, prvi rad arhitekte J.J. Grahora, koja plijeni pažnju svojom arhitekturom, skulpturom Hrvatice i reljefom boga Merkura.

Zgrada nekadašnje Prve hrvatske štedionice

Male stube na koje se ide kroz prolaz zgrade Prve hrvatske štedionice

Felbingerove stube spuštaju se pored nekadašnje Felbingerove kuće s terasastim vinogradom, neobično za gradsku jezgru, o kojima se pisalo u bečkim časopisima. Felbinger je bio najveći zagrebački graditelj u prvoj polovici 19.st.

Felbingerove stube

Mlinske stube

Poslužite se skicom Gornjogradskih stuba i ako vam se ukaže prilika u ovim nastupajućim danima godišnjih odmora, prošećite njima, upoznat ćete zanimljive kutke Gornjeg grada i vratiti se u romantične dane prošlih vremena.

5. Oglasni stup

Od stare urbane gradske opreme oduševljavaju me i oglasni stupovi iz prve polovice 19. st.

Na Trgu bana Jelačića ih je tri, u bazi prilagođenih novo uređenom Trgu, dva su na tržnici Dolac, jedan je na Kaptolu. Toliko sam ih pronašla, možda ih ima još, saznat ću u svojim istraživanjima stare zagrebačke jezgre. Raspitivala sam se tko je projektant, ali mi nitko nije znao odgovoriti na to pitanje.

Ako pročitate ovaj prilog, sigurna sam da će te ih uočiti.

Nataša

Oglasni stup

Oglasni stup ispred Waserthalove kuće, pa Varteksove, danas Mullerove,1889. na Trgu bana Jelačića